ŠTA NIKAKO NE TREBA DA RADITE AKO IMATE VISOK, A ŠTA AKO VAM JE NIZAK PRITISAK: Ljekar objasnio zašto je razlika značajna, obavezno pročitajte!

ŠTA NIKAKO NE TREBA DA RADITE AKO IMATE VISOK, A ŠTA AKO VAM JE NIZAK PRITISAK: Ljekar objasnio zašto je razlika značajna, obavezno pročitajte!

Kako da se ponašate kada su napolju velike vrućine, kako da spriječite da se onesvestite i šta je najvažnije ako bolujete od visokog ili, pak, niskog krvnog pritiska, objasnio je internista dr Igor Dimitrijev.

Hitna pomoć je imakla mnogo posla, na ulici, ali iu svojim domovima građani su padali u nesvijest. Kako preživjeti visoke temperature i kako se pripremiti za ovako ekstremne uslove, objasnio je internista i pomoćnik direktora Doma zdravlja Palilula, dr Igor Dimitrijev.

Zašto ljudi padaju u nesvijest?

“Glavni problem su nagle promjene i veoma visoke spoljašnje temperature posljednjih dana koje idu i preko 37 stepeni. Takve promjene zovemo toplotnim talasima, usljed kojih dolazi i do sunčanice. Direktno izlaganje glave i vrata suncu dovodi do nastanka sunčanice koja se manifestuje glavoboljom, osjećajem muke, gađenja, povraćanja, a može i da dođe do porasta telesne temperature. U takvim situacijama veoma je bitno brzo reagovati – raskopčati se, ukloniti garderobu, piti tečnost jer dolazi do dehidratacije…”, ističe doktor i dodaje da je važno, osim vode, unijeti i tečnosti koje sadrže elektrolite, natrujum, hlor, kao što je supa…

“Do kolapsnih stanja i toplotnih udara dolazi kada ljudi borave u zatvorenim prostorijama gdje su visoke temperature”, napominje dr Igror.

Kada smo dugo izloženi visokim temperaturama dolazi i do destabilizacije krvnog pritiska. Hipertenzija je jedna on najčešćih bolesti ne samo u Srbiji, već širom sveta, a kako osobe koje pate od ovog oboljenja treba da se ponašaju u uslovima ekstremne vrućine?

“Osobe koje imaju povišen krvni pritisak ne bi trebalo da unose previše tečnosti. Njima se ne preporučuje da izlaze napolje, kao ni osetljivim grupama, kao što su trudnice, dojilje, starije osobe… U periodu od 10 do 16, 17 sati ne treba izlaziti napolje jer je tada najjače sunce.”

A šta je sa onima koji pate od niskog pritiska?

“Oni su posebno izloženi. Zbog dehitratacije smanjuje se minutni volumen, odnosno nivo tečnosti u organizmu. Putem znojenja se gubi tečnost i elektroliti i kod njih dolazi do pada krvnog pritiska. takve osobe treba da unose dovoljno tečnosti. Šta to znači? Čašu vode na pola sata do 45 minuta, što je otprilike dva litra tečnosti. Kada je riječ o osobi sa povišenim krvnim pritiskom, ona bi trebala da unese do litar i po tečnosti jer se ona putem znojenja u toku dana gubi”, objasnio je doktor.

Takođe prelazak iz zagrijanih prostorija u hladne, taj nagli prelaz posebno je opasan za osobe koje imaju neko kardiovaskularno ili cerebralno oboljenje. (novi.ba)

scroll to top