VRTLARICA OTKRILA NOVI TRIK: Sada možete UZGAJATI šumske jagode i kod kuće! NE TREBA IM PUNO NJEGE, evo u čemu je tajna!

Zanimljivosti

VRTLARICA OTKRILA NOVI TRIK: Sada možete UZGAJATI šumske jagode i kod kuće! NE TREBA IM PUNO NJEGE, evo u čemu je tajna!

Mirisni i ukusni slasni plodovi prirode mogu da rastu i u vašoj bašti. Evo šta trebate znati ako želite da uzgajate šumske jagode.

Divlje jagodice možemo naći na livadama i pašnjacima, po brdskim i planinskim dijelovima, u šumama, šikarama, pa i požarištima. Izdanke sa pažljivo iščupanim korijenom možete da donesete do svoje bašte i tu ih zasadite. Gajite ih kao domaće jagode, međutim, one jednim dijelom tako gube aromu, pa i neka ljekovita svojstva. Preporučuje se da izdanke zasadite krajem ljeta ili početkom jeseni, da ih pokvasi dobra jesenja kiša. Mada možete ih, kao i obične jagode, saditi početkom proljeća.

Iako neki ljudi smatraju da je šumska jagoda običan korov njena ljekovita svojstva (a fenomenalnom mirisu i ukusu da ne govorimo) pričaju drugu priču. O nevjerovatnom blagotvornim dejstvima ove biljčice (i ploda i listova i korijena te kako da je upotrebite za zdravlje.

O jagodicama

Šumske jagode počinju da cvjetaju u proljeće, a u nekim dijelovima prve plodove možemo naći čak u maju. Traju tek mjesec ili dva. Postoji više vrsta, ali su većinom slične i izgledom i ukusom. Kod nas ih prodaju na tržnici, ali i u selima (posebno u šumskim predjelima) pored ceste. Vrlo su cijenjene i ponekad i skupe. Bez bojazni se možete i sami upustiti u traganje za ovim jagodicama, a fenomenalno se uklapaju u mnoštvo ljetnjih deserata. Možete ih i zamrznuti, praviti džemove, prelive, slatko, …

Lako ih je uzgajati i imajte na umu kada ih sadite da će se proširiti, pa im treba malo više mjesta. To je hladnija biljka, koja raste tokom proljeća i jeseni, pa plodovi stižu u kasno proljeće ili ljeto.

Šumske jagode vole sunce ili “polu-hlad”, bogato kvalitetno i vlažno zemljište (iako je blago tolerentna i na suvlju zemlju). Ako vam zemljište u bašti sadrži previše gline ili ima lošu drenažu prije sađenja jagoda nađubrite ga prirodnim đubrivom ili kupite malo kvalitetnije zemlje.

Lako se razmnožava i možete od jedne biljke dobiti više i presađivati. Dijelite je i presađujte u rano proljeće – pazite samo da je ne oštetite, da presadite cijeli korijen. Ako ih uzimate iz prirode budite pažljivi. Nemojte da odnesete sve sadnice. Ostavite ih nekoliko da se mogu idalje razvijati i rasti na tom području. Izvadite ih cijele sa korijenom i zemljom, stavite u komad papira ili novina i prenesite do svoje bašte.

Sadnice možete i kupiti i jednostavno premjestiti u zemlju i dobro ih zalijte. “Nahranite” ih kompostom (Gnojivo za baštu: jednostavno i brzo) i pokrijte malo slamom zemlju oko njih da bi zadržale vlagu i da bi voće bilo čisto.

Kada ih dobro posadite ili presadite ne treba im mnogo njege. Zalivajte ih kada naiđu topli dani redovno, ali, naravno, ne pretjerujte ni sa vodom. U jesen i zimi ih samo pokrijte slojem slame ili uklonite lištove da biste korjenje jagodica zaštitili.

Berete ih od maja (ponekad i aprila) pa do juna ili jula. Odličan su izvor vitamina C i možete ih dodati u kolače, sladolede, žitarice, voćne salate, prelive, koristiti umjesto običnih jagoda … (novi.ba)